Župa i župna crkva današnjeg Novigrada na Dobri spadaju u broj najstarijih župa i crkava ovog dijela Hrvatske. Spominje ih popis župa Zagrebačke biskupije 1334.godine kao župu i crkvu Blažene Djevice Marije od Dobre, a isto tako i popis župa i crkava 1501.godine.
Crkva je građena prvotno u gotičkom slogu. Prvi opis kanonskih vizitacija u 17.stoljeću (1668.g.) spominje njezino oslikano gotičko svetište. To je gotičko poligonalno svetište crkve sačuvano i nakon dogradnje novog, produženog broda i barokizacije u 18.stoljeću. Svetište je presvođeno križnim svodom koji nose svodna rebra podržana od sedam konzola (umjesto osam), od kojih su tri geometrijskog oblika, a četri predstavljaju rustično klesane kamene ljudske glavice. Barokna lađa crkve dograđena je 1781.godine zidana je na tri jarma svođena češkim svodovima. Pjevalište nose četvrtasti rustično zidani kameni stupovi, a oratorij ima neke klasicističke detalje - polustup sa stiliziranim jonskim kapitelom. Crkva je 1882.godine za patronata Ladislava Pejačevića bila popločena masivnim tamnosivim kamenim pločama, koje su i danas na svojem mjestu. Vanjština je crkve jednako uređena u duhu historicizma u obnovi 19.stoljeća. Tada joj je pred pročeljem dograđen i zvonik a zidovi su ožbukani u istoj stilskoj dekoraciji. U toj su obnovi bili porušeni vanjski gotički potpornjaci svetišta, sačuvani danas samo u tragovima.
Freska gotičkog svetišta crkve otkrivena je tek nedavno u konzervatorskim istraživanjima i ta je posao još uvijek u tijeku. Oslikani gotički svod, prema stanju dosadašnjih istraživanja, čini se, otkriva nam cijelu jednu komoziciju nebeskog orkestra anđela koji svojim glazbalima slave krunidbu Blažene Djevice Marije od Presvetog Trojstva.
Crkva Blažene Djevice Marije u Novigradu na Dobri spada među najznačajnije spomenike ovog djela Hrvatske. Danas se također istražuje i konzervira upravo njezin najstariji i najvredniji dio, njezino gotičko svetište.
Župa i župna crkva današnjeg Novigrada na Dobri spadaju u broj najstarijih župa i crkava ovog dijela Hrvatske. Spominje ih popis župa Zagrebačke biskupije 1334.godine kao župu i crkvu Blažene Djevice Marije od Dobre, a isto tako i popis župa i crkava 1501.godine.
Crkva je građena prvotno u gotičkom slogu. Prvi opis kanonskih vizitacija u 17.stoljeću (1668.g.) spominje njezino oslikano gotičko svetište. To je gotičko poligonalno svetište crkve sačuvano i nakon dogradnje novog, produženog broda i barokizacije u 18.stoljeću. Svetište je presvođeno križnim svodom koji nose svodna rebra podržana od sedam konzola (umjesto osam), od kojih su tri geometrijskog oblika, a četri predstavljaju rustično klesane kamene ljudske glavice. Barokna lađa crkve dograđena je 1781.godine zidana je na tri jarma svođena češkim svodovima. Pjevalište nose četvrtasti rustično zidani kameni stupovi, a oratorij ima neke klasicističke detalje - polustup sa stiliziranim jonskim kapitelom. Crkva je 1882.godine za patronata Ladislava Pejačevića bila popločena masivnim tamnosivim kamenim pločama, koje su i danas na svojem mjestu. Vanjština je crkve jednako uređena u duhu historicizma u obnovi 19.stoljeća. Tada joj je pred pročeljem dograđen i zvonik a zidovi su ožbukani u istoj stilskoj dekoraciji. U toj su obnovi bili porušeni vanjski gotički potpornjaci svetišta, sačuvani danas samo u tragovima.
Freska gotičkog svetišta crkve otkrivena je tek nedavno u konzervatorskim istraživanjima i ta je posao još uvijek u tijeku. Oslikani gotički svod, prema stanju dosadašnjih istraživanja, čini se, otkriva nam cijelu jednu komoziciju nebeskog orkestra anđela koji svojim glazbalima slave krunidbu Blažene Djevice Marije od Presvetog Trojstva.
Crkva Blažene Djevice Marije u Novigradu na Dobri spada među najznačajnije spomenike ovog djela Hrvatske. Danas se također istražuje i konzervira upravo njezin najstariji i najvredniji dio, njezino gotičko svetište.